Ljudsko tijelo (muško)

Nazad

Ljudsko tijelo (muško)

Animacija nam prikazuje glavne sustave ljudskog tijela.

3 – 12. razred

mozaLink

Poveznica

Digitalne lekcije

/ MS-6409 / 14

Science 7 - Content library

Dodavanje u kolekciju

3D modeli

Koža

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, masa joj je prosječno (sa masnoćom potkožja zajedno) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Skeletni mišići

mišići glave
prsni mišići
trbušni mišići
mišići lista
mišići vrata
mišići nadlaktice
mišići podlaktice
mišići bedra
mišići leđa

Aktivni organi za kretanje su mišići. Mišići čovjeka se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a to može dostići i 50% mase našeg tijela. Razlikujemo duge, kratke, plosnate i prstenaste mišiće. Za spajanje mišića sa kostima je odgovorna tetiva.

Kostur

lubanja - U njoj se nalazi mozak.
kralježnica - U njoj se nalazi kralježnična moždina.
zdjelica
kosti gornjih udova
kosti donjih udova
prsni koš

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kostiju je spor pa sporo zacjeljuju, u slučaju sloma potrebno im je 6 tjedna da se srastu. Kako bismo uspjeli izbjeći osteoporozu, svakodnevno se moramo brinuti o unosu dovoljne količine kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Probavni sustav

želudac - Ovdje se razgrađuju proteini. Želučani sok je jako kisel.
tanko crijevo - Ovdje se odvija probava proteina, ugljikohidrata i masti. Ovdje se događa apsorpcija prerađenih hranjivih tvari.
debelo crijevo - Ovdje se odvija apsorpcija vode i minerala. U njemu žive crijevne bakterije, koje proizvode vitamine K i B.
rektum
jetra - Važan organ u procesu detoksifikacije; proizvodi žuč, koja potpomaže probavu masti.
gušterača - Proizvodi sok gušterače, koji u tankom crijevu vrši razgradnju masti, ugljikohidrata i bjelančevina. Ta žlijezda proizvodi inzulin, hormon koji je odgovoran za razinu šećera u krvi.
jednjak
usna šupljina
žučni mjehur - Maleni je organ u obliku kruške gdje se privremeno pohranjuje žuč. Tijekom pohranjivanja žuč povećava svoju koncentraciju.

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj okolini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija sve tri hranjive tvari, bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Na to mjesto dolazi sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvodi jetra i koja potpomaže probavu masti.
U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari i tu se događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Dišni sustav

dušnik
grkljan
pluća
usna šupljina
nosna šupljina
ždrijelo
glavni bronh

Za kataboličke procese je našem organizmu potreban kisik i usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta opasna bolest pluća je rak pluća, za čiji je razvoj uvelike odgovorno pušenje.

Krvožilni sustav

srce - Organ koji pumpa krv u dva krvotoka.
aorta - Glavna arterija velikog krvotoka. Kreće se iz lijeve komore srca.

Naše je tijelo prepuno krvnim žilama, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i prenosi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok odvodi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca možemo sačuvati tjelesnim vježbama, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja.

Živčani sustav

mozak - Smješten je u lubanji.
kralježnična moždina - Smještena je u kralježnici.
živci - Oblikuju ih vlakna koja istupaju iz središnjeg živčanog sustava i vode do raznih organa.
sljepoočni mišić
mišić jagodične kosti
žvakaći mišić
prsnoključnosisasti mišić
kružni mišić usana
čeoni mišić
kružni mišić oka
mišić smijeha
plosnati mišić
mišić obarač usnog ugla

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma zajedno su odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni se živčani sustav sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Mokraćni sustav

bubreg - Vrši lučenje: iz krvi se odstranjuju štetne i nepotrebne tvari.
mokraćovod
mokraćni mjehur - Ovdje se pohranjuje mokraća do mokrenja.
mokraćna cijev

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litare mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega (pijelonefritis): tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Limfni sustav

krajnici
slezena - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
timus - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
limfni čvor - Ima važnu ulugu u sazrijevanju bijelih krvnih stanica i u radu imunološkog sustava.
prsni limfni vod - Protječe u glavnu venu, gdje se limfe miješaju krvlju i odlaze do srca.
limfna žila

Limfa je tekućina koja se nalazi između tkiva. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Limfu prenose limfne žile u glavnu venu, pritome prolazeći kroz limfne čvorove. Patogene koji se u limfi nalaze susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, a to je vrlo važno za rad imunološkog sustava.
Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također važni u procesu sazrijevanja leukocita i imunološkoj obrani.

Spolni sustav

sjemenik - Proizvodi spermije. Osim toga proizvodi i testosteron (muški spolni hormon) koji potiče sazrijevanje spermija, spolnu želju i odgovara za muški oblik tijela i tjelesnih dlačica.
pasjemenik - Pohranjuje spermije koji su proizvedeni u sjemeniku.
sjemenovod
sjemeni mjehurić - Ima važnu ulogu u nastanku sjemena.
prostata - Ima važnu ulogu u nastanku sjemena. Također se naziva prostata.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje ujedinjuje sa jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje će se razviti embrio.
Spolna žlijezda muškaraca su sjemenici, koji proizvodi muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćno-spolne skupa sa sekretom prostate. U nastanku sperme sudjeluje prostata i sjemeni kanalići.

Endokrini sustav

doštitna žlijezda - Proizvode paratiroidne hormone, koji dižu razinu kalcija u krvi. Kalcitonin nastaje u štitnoj žlijezdi i suprotno djeluje od paratiroidnog hormona.
nadbubrežna žlijezda - Sastoji se od kore i moždine. U kori se proizvode hormoni koji djeluju na izlučenje natrija i glukoze u krvi. Moždina proizvodi epinefrin (adrenalin), koji je hormon stresa i ima važnu ulogu u stresnim situacijama.
sjemenik - Proizvodi spermije. Osim toga proizvodi i testosteron (muški spolni hormon) koji potiče sazrijevanje spermija, spolnu želju i odgovara za muški oblik tijela i tjelesnih dlačica.
gušterača - Proizvodi inzulin, koji smanjuje razinu šećera u krvi. Ukoliko dolazi do nedostatka inzulina, oblikuje se šećerna bolest.
štitna žlijezda - Prozvodi hormon tiroksin, koji potiče biološku oksidaciju. Ima važnu ulogu u odgovarajućem razvoju mozga i normalnom rastu tijela. Ako se proizvodi u većoj količini, oblikuje se Basedovljeva bolest. Nedostatak hormona uzrokuje gušavost odnosno kretenizam (ako se od rođenja pokazuje nedostatak).
hipofiza - Sa hipotalamusom zajedno čini sustav hipotalamusa-hipofize, koji je središte našeg hormonalnog sustava.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, inzulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus-hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamusa – hipofiznog sustava.

Dijelovi ljudskog tijela

glava
vrat
trup
udovi
rame
nadlaktica
podlaktica
ruka
natkoljenica
potkoljenica
stopalo
prsa
trbuh
zdjelica
leđa
struk
stražnjica
oko
nos
usta
uho
čelo
lubanja
vrat
potiljak
brada
rame
prsa
trbuh
zdjelica
leđa
struk
stražnjica
pupak
nadlaktica
podlaktica
ruka
lakat
ručni zglob
prsti
natkoljenica
potkoljenica
stopalo
koljeno
nožni zglob
baza stopala
penis
skrotum

Naracija Prikaži sve

Koža je naš najveći organ: površina kože jednog odraslog čovjeka iznosi 1,5 kvadratnih metara, prosječna težina joj je (zajedno s masnoćom potkožja) 12 kilograma. Štiti nas od mehaničkih utjecaja, UV zračenja, patogena, a njezin rožnati sloj sprječava isušenje. Ima važnu ulogu u termoregulaciji.
Koža je naš najveći osjetilni organ: njezini receptori imaju važnu ulogu u percepciji topline, hladnoće i mehaničkih podražaja.

Aktivni organi za kretanje su mišići. Ljudski mišići se sastoje od oko 350 skeletnih mišića, a mogu dosegnuti i do 50% mase našega tijela. Razlikuju se dugi, kratki, plosnati i prstenasti mišići. Tetiva omogućuje spajanje mišića s kostima.

Kostur odraslog čovjeka se sastoji od 206 kosti. Kosti su tvrde i fleksibilne, stoga mogu izdržati veliko opterećenje. Metabolizam kosti je spor, pa tako i njihovo zarastanje. Zbog toga je u slučaju loma kostiju potrebno 6 tjedana da srastu. U cilju izbjegavanja osteoporoze, treba svakodnevno unositi dovoljnu količinu kalcija (za mlade 1500 miligrama).

Naš probavni sustav je odgovoran za probavu i apsorpciju hranjivih tvari. U usnoj šupljini zubi sitne hranu i tu počinje probava ugljikohidrata. U želucu se odvija probava bjelančevina u vrlo kiseloj sredini.
Nakon toga se u tankom crijevu nastavlja probava i apsorpcija svih triju hranjivih tvari: bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Sok gušterače koji proizvodi gušterača i koji sadrži probavne enzime te žuč koju proizvode jetra i koja potpomaže probavu masti. U debelom se crijevu odvija apsorpcija vode i mineralnih tvari te se tu događa proizvodnja vitamina pomoću bakterija.

Za kataboličke procese našem je organizmu potreban kisik, a usput se proizvodi ugljikov dioksid. Primanje kisika i oslobađanje od ugljikovog dioksida se vrši pomoću pluća. Pri mirovanju je broj uzdisaja prosječno 16 u jednoj minuti i za vrijeme jednog uzdisaja se izmjenjuje oko pola litre zraka. Česta teška bolest pluća je rak pluća, rizik za nastanak ove bolesti u velikoj mjeri povećava pušenje.

Naše je tijelo prepuno krvnih žila, koje čine dva krvotoka. Veliki krvotok daje našim organima krv punu kisika i odvodi ugljikov dioksid koji nastaje za vrijeme procesa metabolizma. Mali krvotok ili plućni krvotok prenosi krv punu ugljikovog dioksida u pluća, gdje se ugljikov dioksid predaje i u krv dospije kisik. Krv punu kisika mali krvotok prenosi u srce. Tok krvi osiguravaju kontrakcije srca. Zdravlje naših krvnih žila i srca možemo sačuvati redovitim tjelesnim vježbanjem, prehranom s malo masti i izbjegavanjem pušenja.

Bubrezi izlučuju tvari koje su za organizam štetne i suvišne. Bubrezi proizvode otprilike 1,5 litara mokraće dnevno. Mokraća se skuplja u mokraćnom mjehuru, a zatim se preko mokraćne cijevi prazni.
Često oboljenje mokraćnog sustava je infekcija bubrega: tada se u mokraći pojavljuju bjelančevine. Također se često formiraju bubrežni kamenci: tada se zbog sitnih mehaničkih ozljeda u mokraći nalazi krv.

Za harmonični, regulirani rad našeg organizma su zajedno odgovorni živčani i endokrini sustav. Dijelovi središnjeg živčanog sustava su kralježnična moždina i mozak. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, koji prosljeđuju informacije između središnjeg živčanog sustava i organa u obliku električnih znakova. Iz mozga polazi 12 parova mozgovnih živaca, a iz kralježnične moždine 31 par moždinskih živaca.

Hormone proizvode endokrine žlijezde: na primjer adrenalin proizvodi srž nadbubrežne žlijezde, inzulin proizvodi gušterača, a tiroksin štitna žlijezda.
Središte hormonskog sustava je hipotalamus-hipofizni sustav. Hipotalamus proizvodi hormone, koji djeluju na hipofizu. Na njihov utjecaj hipofiza proizvodi hormone, koji potiču druge endokrine žlijezde: takvi su štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda i spolna žlijezda. Gušterača ne pada pod upravljanje hipotalamus–hipofiznog sustava.

Limfa je tekućina koja se nalazi između tkiva. Proizvodi se iz krvi, osmozom preko zidova kapilara. Metabolički produkti također dospijevaju u limfu. Limfu limfne žile prenose u glavnu venu, pri tome prolazeći kroz limfne čvorove. Patogene koji se nalaze u limfi susreću leukociti koji žive u limfnim čvorovima, što je vrlo važno za rad imunološkog sustava. Važni limfni organi su timus, slezena i krajnici: oni su također bitni u procesu sazrijevanja leukocita i u imunološkoj obrani.

Spolni organi služe za razmnožavanje i proizvode spolne stanice. Spermij se tijekom oplodnje sjedinjuje s jajnom stanicom i nastaje zigota iz koje se razvija potomak. Spolne žlijezde muškaraca su sjemenci, koji proizvode muške spolne stanice, odnosno spermije. Spermiji se pohranjuju u pasjemeniku, a tijekom ejakulacije se prazne preko mokraćno-spolne cijevi sa sekretom prostate. U nastanku sperme sudjeluje prostata i sjemeni kanalići.