Zagađenje okoliša

Nazad

Zagađenje okoliša

Zagađenje okoliša štetna je nuspojava ljudske aktivnosti na prirodni okoliš.

3 – 12. razred

mozaLink

Poveznica

Digitalne lekcije

/ MS-6414 / 51

Science 7 - Content library

Dodavanje u kolekciju

3D modeli

Vrste

zagađenje zraka
zagađenje vode
zagađenje tla
zagađenje bukom
svjetlosno onečišćenje
toplinsko onečišćenje
elektromagnetsko onečišćenje
vizualno zagađenje okoline

Nepovoljni učinci ljudskog društva utječu na okoliš, a to se naziva zagađivanjem okoliša.
U današnje vrijeme zagađivanje okoliša postalo je zabrinjavajuće, sva su četiri sloja vanjskog omotača Zemljine kugle, to jest atmosfera, geosfera, hidrosfera i biosfrera teško oštećeni, često uzrokujući nepovratnu štetu.

Uzroci

prenaseljenost
potrošnja
domaćinstva
proizvodnja otpada
proizvodnja energije
industrija, proizvodnja
otpadne vode
prijevoz
poljoprivreda
ribolov
turizam

Za zagađivanje okoliša je odgovoran čovjek: ljudska populacija neprestano raste u broju što dovodi do veće potrošnje. Podizanje životnog standarda ljudi također potiče veću potrošnju. To zahtijeva više energije, te industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Veća potrošnja dovodi do veće količine otpada i otpadnih voda.

Učinci i posljedice

zagrijavanje - Prosječna temperatura Zemlje neprestano raste.
porast koncentracije stakleničkih plinova - Ljudska aktivnost povećala je koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi tijekom posljednjih stotinu godina. Ti plinovi apsorbiraju toplinu, a zatim je zrače natrag u Zemljinu površinu.
proizvodnja otpada - Kao rezultat sve veće ljudske populacije i sve veće potrošnje, na Zemlji se proizvodi sve više otpada.
nenaseljena područja - Neka područja postaju neprikladna za život zbog pregrijavanja, nedostatka pitke vode ili hrane.
onečišćene vode - Površinske i podzemne vode zagađene su ljudskim aktivnostima.
ozonske rupe - Ozonski sloj se uništava ispuštanjem klora, fluora i broma u atmosferu. Oni se emitiraju u zrak kao nusproizvodi različitih proizvodnih aktivnosti (poput teške industrije), ali ih također ispuštaju motori s unutarnjim izgaranjem motornih vozila.
smog - Dim koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva i zagađivača koji se emitiraju putem motornih vozila u zrak.
kisela kiša - Vozila i industrijska postrojenja ispuštaju sumporne i dušikove okside. One u dodiru s vodom tvore kiseline u zraku koje dospijevaju na tlo u obliku kisele kiše. A kad se kišnica ispere, kiseline ulaze u vodu.
gnojivo i pesticidi - Tijekom stočne i biljne proizvodnje zagađivači se ispuštaju u žive vode, a zatim isparavaju u zrak.
krčenje šuma - Pepeo, nitrati i organski ugljik koji iz izgaranih područja dospijeva u zrak, u tlo, a potom u vode, štetno djeluju na cijeli ekosustav.
eutrofikacija - Onečišćenje hranjivih tvari uzrokovano viškom dušika i fosfora u zraku i vodi ozbiljna je prijetnja kvaliteti vode jer uzrokuje množenje algi. Voda postaje mutna, svjetlost ne dopire do dubljih slojeva jezera i vodene biljke tamo umiru. To uklanja kisik iz sustava, što dovodi do izumiranja viših vrsta.
onečišćenje plastikom - Plastični otpad se razgrađuje vrlo sporo. Osim toga, oni razgrađuju otrovne tvari u tlu.
urbani toplinski otoci - Otpadnu toplinu od zgrada, postrojenja i transporta vjetrovi prenose na veće udaljenosti, dodatno zagrijavajući Zemljinu prosječnu temperaturu.
klimatske promjene - Zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova, Zemljina prosječna temperatura raste, što rezultira klimatskim promjenama.
opustinjavanje - Kao rezultat porasta temperatura, neka se područja opustoše i tako postaju neproduktivna.
otapanje - Zagrijavanje također rezultira nestankom ledenih polja, topljenjem ledenjaka i porastom razine oceana.
nestašica pitke vode - U opustošenim područjima nastaje nedostatak pitke vode.
nestašica hrane - U neproduktivnim područjima nastaje nedostatak proizvodljive hrane.
promjene u ekosustavu i prehrambeni lanac - Promjene životnih uvjeta i uništavanje biosfere rezultiraju poremećajem prehrambenog lanca i cijelih ekosustava.
istrebljivanje životinjskog svijeta - Promijenjena klima, kemikalije iz poljoprivredne i industrijske proizvodnje i otpada, kisela kiša i eutrofikacija rezultiraju uništavanjem živog svijeta.
bolesti i epidemije - I vrućina i onečišćena voda i hrana doprinose širenju različitih bolesti i epidemija kako kod ljudi tako i u cijelom živom svijetu.
zagađenje voda - Nečistoće koje ulaze u vodu uništavaju živi svijet vode. Kontaminirane vode također pridonose širenju različitih bolesti i epidemija.
otoci smeća u oceanima - Masivna proizvodnja otpada, uglavnom plastičnog otpada, stvara milijune kvadratnih kilometara plutajućih nakupina smeća na oceanima, ugrožavajući živi svijet oceana.
migracija - Sa područja koja postaju neprikladna za život zbog nedostatka pitke vode ili hrane kreće masovna migracija ljudi prema područjima koja za sada još nude bolje životne uvjete.
erozija - Uništavanje vegetacije ubrzava eroziju tla, čime to područje postaje neproduktivno.
povećanje potrošnje energije - Zagrijavanje i razvoj urbanih toplinskih otoka potiču ljude na korištenje klima uređaja, što rezultira većom potrošnjom energije. Veće potrebe za energijom u mnogim zemljama zadovoljavaju elektrane koje zagađuju okoliš i uzrokuju daljnje zagrijavanje.
porast razine mora - Kao posljedica zagrijavanja i odmrzavanja povećava se razina mora što ugrožava obalne gradove i manje otoke s manjom nadmorskom visinom.

Učinci

Jedan dio emitiranih zagađivača, poput ugljičnog dioksida nastalog izgaranjem šuma i cestovnog prometa, te metana nastalog stočarstvom, povećavaju koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi i na taj način povećavaju Zemljinu prosječnu temperaturu. Ostali zagađivači, koji se u zrak uglavnom ispuštaju kao nusproizvod teških industrijskih aktivnosti, uništavaju ozonski omotač oko Zemlje. Zrak je u velikim gradovima posebno opterećen uslijed zagađenja od smoga i topline.

Vode su zagađene gnojivima, pesticidima, životinjskim gnojivima, uljima, kemikalijama. Pročišćavanje otpadnih voda je još uvijek neriješen problem u mnogim zemljama. Pored toga, nečistoće iz vode se filtriraju u tlo. Tla su također opterećena sve većom količinom otpada. Razgradnja određenih vrsta otpada može potrajati i više tisuća godina, a za to vrijeme se toksični materijali neprestano slijevaju u tlo.

Posljedice

Zagrijavanje i razvoj urbanih toplinskih otoka potiču ljude na korištenje klima uređaja, što rezultira većom potrošnjom energije. Veće potrebe za energijom u mnogim zemljama zadovoljavaju elektrane koje zagađuju okoliš i uzrokuju daljnje zagrijavanje.
Na zagrijanoj Zemlji klima se mijenja: neka su područja opustošena i tako postaju neproduktivna. U neproduktivnim krajevima nastaje nedostatak proizvodljive hrane. U opustinjenim područjima nastaje i nestašica pitke vode.

Zagrijavanje izaziva nestanak ledenog pokrova, topljenje ledenjaka i porast razine oceana. Promijenjena klima, kemikalije iz poljoprivredne i industrijske proizvodnje i otpada, kisela kiša i eutrofikacija rezultiraju uništavanjem živog svijeta. Promjene životnih uvjeta i uništavanje biosfere rezultiraju poremećajem prehrambenog lanca i cijelih ekosustava.
Nečistoće koje ulaze u vodu uništavaju živi svijet vode. I vrućina i onečišćena voda i hrana doprinose širenju različitih bolesti i epidemija.

Neka područja postaju neprikladna za život zbog pregrijavanja, nedostatka pitke vode ili hrane. Upravo iz ovih područja kreće masovna migracija ljudi prema područjima koja za sada još nude bolje životne uvjete.

Što ti možeš učiniti?

voda iz slavine umjesto flaširane vode
staklo umjesto plastike
višekratne platnene torbe umjesto plastičnih vrećica
odlaganje korištenog ulja za kuhanje u za to određene kontejnere
manje pesticida
manje otpada
kompostiranje
sadnja
manje automobila
električna umjesto dizelskih vozila
energetski učinkovito kućanstvo
Umjesto flaširane vode dajmo prednost vodi iz slavine. - Plastične boce opterećuju okoliš.
Za spremanje hrane umjesto plastičnih koristite staklene posude. - Plastične boce opterećuju okoliš i živi svijet.
Umjesto plastičnih koristimo platnene vrećice. - Plastične boce opterećuju okoliš i živi svijet.
Umjesto da iskorišteno ulje za kuhanje bacite u odvod, radije ga reciklirajte. - Kap ulja za kuhanje može zagaditi do 1000 litara vode kad se izlije u odvod.
Na poljima moramo koristiti manje kemikalija. - Smanjenjem prskanja oslobađa se manje kemikalija u podzemne vode.
Stvarajmo manje otpada! - Razgradnja otpada traje dugo, a tlo se tijekom razgradnje zagađuje raznim kemikalijama.
Kompostirajmo! - Kompost pretvara odbačenu hranu i ostale organske tvari u vrijednost. Dodavanje komposta u tlo poboljšava svojstva tla, sprječava eroziju tla i štiti od opustinjavanja.
Posadimo što više biljaka! - Što više biljaka sadimo to bolje štitimo tlo. Biljke djeluju kao pokrivači tla, apsorbiraju suvišnu vodu i njihovo korijenje fiksira tlo.
Manje se koristimo automobilima! - Dajte prednost biciklizmu, pješačenju ili javnom prijevozu! Na takav način se puno manje zagađivača ispušta se u zrak.
Koristimo električna umjesto dizelskih vozila! - Dizelska vozila imaju značajnu emisiju čestica. Većina čestica je čađa koja veže neizgorene ugljikovodike.
Učinimo svoje kućanstvo energetski učinkovitijim! - Koristi obnovljive izvore energije u svom domaćinstvu za kuhanje, osvjetljenje i grijanje!

Ako ne učinimo svoj dio da ga zaštitimo, naša bi Zemlja mogla dospjeti u ugroženo stanje. I mi možemo mnogo učiniti da to izbjegnemo svjesnim donošenjem potrošačkih odluka, promjenom načina života.
Na primjer, koristimo manje plastike, vozimo se manje automobilom, selektivno skupljamo otpad, kompostiramo i štedimo energiju u svom domaćinstvu. Svaki mali korak se računa!

Što mi možemo učiniti?- Na društvenoj razini

političke odluke
odgovarajuće zakonodavstvo
pošumljavanje
ulaganja u zaštitu okoliša
gospodarenje otpadom
pročišćavanje otpadnih voda
zaštita prirode
javni prijevoz
zabrana zagađujućih tehnologija
Političke odluke su od velike važnosti. - Donosite odgovorne odluke prilikom izbora državnih službenika!
Podržavajmo odgovarajuće zakonodavstvo! - Za zaštitu okoliša mora se stvoriti odgovarajuće zakonodavno okruženje.
Posadimo stabla umjesto da ih sječemo! - Sadnja drveća može spriječiti eroziju tla, pa s time dospijeva manje gnojiva i pesticida u vode.
Moramo koristiti obnovljive izvore energije. - Elektrane koje koriste fosilna goriva ispuštaju ogromne količine onečišćujućih tvari u atmosferu.
Moramo pravilno upravljati svojim otpadom. - Nepoštivanje propisa o zbrinjavanju otpada rezultirat će ispuštanjem opasnih tvari u tlo.
Moramo posvetiti više pažnje upravljanju otpadnim vodama. - U zemljama u razvoju se 95% otpadnih voda ispušta bez pročišćavanja.
Nastojmo sačuvati prirodu. - Očuvanje prirode je u našem zajedničkom interesu.
Važno je poboljšati javni prijevoz. - Postoji potreba za razvojem mreža javnog prijevoza, biciklističkih i pješačkih staza.
Kontrolirajmo razinu emisije onečišćujućih tvari! - Različiti pogoni i tvornice trebali bi ispuštati što manje zagađivača u zrak, vodu i tlo.

Zaštita okoliša je također velik izazov za društva. Odgovornost zakonodavaca je ključna u ovom pitanju. Zakonodavstvo treba promicati ulaganja u zaštitu okoliša i očuvanje prirode. Trebalo bi podržati pošumljavanje i javni prijevoz. Velika pozornost mora se posvetiti ispravnom upravljanju otpadom, pročišćavanju otpadnih voda i uklanjanju zagađujućih tehnologija.

Što mi možemo učiniti?- Na globalnoj razini

stati na kraj prenapučenosti
pokretanje programa na globalnoj razini
promicanje novih tehnologija
uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere
Moramo pronaći rješenje za problem prenapučenosti Zemlje. - Zemlja trenutno ima preko 7,5 milijardi stanovnika, a procjenjuje se da će do 2024. doseći 8 milijardi. Nije poznato koliko ljudi naša Zemlja može dugoročno izdržati pored takvog pritiska na okoliš.
Moramo pokrenuti programe na globalnoj razini za rješavanje ovih problema - Za uklanjanje opterećenja okoliša često nije dovoljna ntervencija na lokalnoj ili nacionalnoj razini, već zahtijeva globalnu suradnju. Radi se, na primjer o pokretanje programa za prikupljanje smeća u oceanu.
Moramo koristiti nove tehnologije na globalnoj razini. - Zelene tehnologije trebaju se uvesti globalno u svim zemljama.
Potrebno je izraditi plan za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere. - Potrebno je razviti tehnologiju koja svake godine može ukloniti milijarde tona ugljičnog dioksida u industrijskim razmjerima.

Za uklanjanje opterećenja okoliša često nisu dovoljne intervencije na lokalnoj ili nacionalnoj razini, potrebna je globalna suradnja. Takav je primjer suradnje pokretanje programa za prikupljanje smeća u oceanima.
Treba pronaći rješenje problema prenapućenosti i pretjerane potrošnje, jer nije poznato koliko ljudi može naša Zemlja dugoročno izdržati s takvim pritiscima na okoliš. U što širem krugu treba promicati ekološke tehnologije glede proizvodnje energije, transporta i pakiranja.
Uz to, treba razviti tehnologiju za industrijsko uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere, nekoliko milijarde tona godišnje.

Naracija Prikaži sve

Nepovoljni učinci ljudskog društva utječu na okoliš, a to se naziva zagađivanjem okoliša.
U današnje vrijeme zagađivanje okoliša postalo je zabrinjavajuće, sva su četiri sloja vanjskog omotača Zemljine kugle, to jest atmosfera, geosfera, hidrosfera i biosfrera teško oštećeni, često uzrokujući nepovratnu štetu.

Za zagađivanje okoliša je odgovoran čovjek: ljudska populacija neprestano raste u broju što dovodi do veće potrošnje. Podizanje životnog standarda ljudi također potiče veću potrošnju. To zahtijeva više energije, te industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Veća potrošnja dovodi do veće količine otpada i otpadnih voda.