Quinquereme

Rimljani i Kartažani borili su se u legendarnim pomorskim bitkama, želeći zadobiti prevlast nad Sredozemnim morem. Međutim, učinkovito pomorsko ratovanje zahtijevalo je odgo­varajuću opremu. Rimljani su se svom pomorskom umi­jeću naučili od antičkih naroda. Svoje ratne brodove gradili su po uzoru na grčke, etruščanske i kartažanske brodove. Najmoćniji vojni brodovi tijekom helenističkog razdoblja bile su trireme, galije s tri reda vesala sa svake strane. Rimske kvinkvereme također su imale tri reda vesala.

Čarobne oči

Prema suvremenim vjerovanjima, oči
naslikane na pramcu
otkrile su podvodne grebene i demone koji okružuju brod.

Latinski izraz ‘quinque’ odnosi se na broj veslača koji su upravljali veslima: 2 u gornjem redu,
2 u srednjem
redu i 1
u donjem redu.

Široka paluba

Brodovi su u prosjeku bili 37 m dugi,
4 m široki i imali su široke palube.
Pored veslača na brodu se nalazilo 30 mornara i 120 vojnika.

Jarbol i četverokutno jedro

Glavni jarbol imao je veliko četverokutno jedro, koje je pri dobrom vjetru znatno pomagalo veslačima, kojih je bilo 270.

Pomični most (corvus)

Tijekom Prvog punskog rata Rimljani su na svoje ratne brodove montirali pomične mostove. Kada su se približili neprijateljskom brodu, spustili su pomični most. To je omogućavalo čvrsto prianjanje brodova, osiguravajući prijelaz vojnika na neprijateljski brod.