Košarica
Vaša košarica je prazna

komad:
0

Ukupno:
0

Uho i proces slušanja

Uši pretvaraju zvučne valove u živčane impulse koji se šalju u mozak.

6 – 12. razred

mozaLink

/

Poveznica

Pitanja

  • Pužnica je ispunjena tekućinom koja se pomiče uslijed titranja stremena.
  • Zvukovi istih frekvencija uvijek se apsorbiraju na istom mjestu u pužnici.
  • Nakovanje je krajnja slušna koščica koja je spojena s bubnjićem.
  • Zvučni valovi stvaraju signale u Eustahijevoj cijevi.
  • Eustahijeva cijev naziva se još i slušnom cijevi.
  • Baza stremena savršeno pristaje ovalnom prozorčiću pužnice.
  • Koju frenkvenciju može čuti ljudsko uho?
  • Koja vrsta zvuka se apsorbira na bazi pužnice?
  • U kojem je režnju kore velikoga mozga smješten slušni korteks?
  • Što spaja bubnjište sa ždrijelom?
  • Što odvaja vanjsko od srednjeg uha?
  • U kojem se dijelu uha generiraju električni signali?
  • Gdje se nalazi pužnica?
  • Od kojeg je tkiva najvećim dijelom građena ušna školjka?
  • Koja od navedenih kostiju nije slušna koščica?
  • Gdje se stvara osjet zvuka?
  • Gdje se generiraju vibracije nižih frekvencija?
  • Koji moždinski živac nazivamo vestibulokohlearnim živcem?
  • Gdje se nalaze slušne koščice?

3D modeli

Proces slušanja

Proces slušanja

  • ušna školjka - Usmjeravaju zvučne valove prema vanjskom zvukovodu. Najvećim dijelom građene su od hrskavičnoga tkiva.
  • zvukovod - Kroz njega do bubnjića prolaze zvučni valovi. Koža slušnoga kanala proizvodi ušni vosak (cerumen) koji uho štiti od infekcija i ozljeda. Višak ušnog voska može ometati prolazak zvuka i time uzrokovati privremeni gubitak sluha.
  • srednje uho - Uključuje bubnjište i slušne koščice. Eustahijevom cijevi povezano je sa ždrijelom.
  • unutarnje uho - Ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sluhu.
  • kohlearni živac - VII. moždani živac koji prenosi signale od pužnice u srednjem uhu do mozga. Također, ovaj živac prenosi informacije odgovorne za ravnotežu, a nazivamo ga još i vestibulnohohlearni (tremno-pužni) živac.
  • slušni put - Nastavak slušnog živca u mozgu. Njegovi aksoni kroz talamus prenose signale do slušne kore.
  • slušna kora - Regija moždane kore gdje se obrađuje zvuk. Nalazi se na sljepoočnom režnju. Njezina područja osjetljiva na zvuk pobuđuju se različitim visinama zvuka.
  • Eustahijeva cijev - Spaja nosnu šupljinu sa srednjim uhom. Omogućava izjednačavanje tlaka između srednjeg uha i okoline. Najčešće se otvara pri gutanju, a kada je trajno zatvoren tlak u srednjem uhu pada i u ušima se javlja osjećaj začepljenosti. Kada se tlak vanjskog zraka mijenja možemo čuti pucketanje: Eustahijeva cijev se otvara i zrak struji u bubnjište (ako je vanjski tlak zraka viši) ili iz bubnjišta (ako je vanjski tlak zrak niži).
Uho

Uho

  • ušna školjka - Usmjeravaju zvučne valove prema vanjskom zvukovodu. Najvećim dijelom građene su od hrskavičnoga tkiva.
  • zvukovod - Kroz njega do bubnjića prolaze zvučni valovi. Koža slušnoga kanala proizvodi ušni vosak (cerumen) koji uho štiti od infekcija i ozljeda. Višak ušnog voska može ometati prolazak zvuka i time uzrokovati privremeni gubitak sluha.
  • srednje uho - Uključuje bubnjište i slušne koščice. Eustahijevom cijevi povezano je sa ždrijelom.
  • unutarnje uho - Ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sluhu.
  • kohlearni živac - VII. moždani živac koji prenosi signale od pužnice u srednjem uhu do mozga. Također, ovaj živac prenosi informacije odgovorne za ravnotežu, a nazivamo ga još i vestibulnohohlearni (tremno-pužni) živac.
  • slušni put - Nastavak slušnog živca u mozgu. Njegovi aksoni kroz talamus prenose signale do slušne kore.
  • slušna kora - Regija moždane kore gdje se obrađuje zvuk. Nalazi se na sljepoočnom režnju. Njezina područja osjetljiva na zvuk pobuđuju se različitim visinama zvuka.
  • Eustahijeva cijev - Spaja nosnu šupljinu sa srednjim uhom. Omogućava izjednačavanje tlaka između srednjeg uha i okoline. Najčešće se otvara pri gutanju, a kada je trajno zatvoren tlak u srednjem uhu pada i u ušima se javlja osjećaj začepljenosti. Kada se tlak vanjskog zraka mijenja možemo čuti pucketanje: Eustahijeva cijev se otvara i zrak struji u bubnjište (ako je vanjski tlak zraka viši) ili iz bubnjišta (ako je vanjski tlak zrak niži).
Slušne koščice

Slušne koščice

  • bubnjić - Membrana koja odvaja vanjsko od srednjeg uha. Zvučni se valovi do njega prenose vanjskim zvukovodom i izazivaju njegovo titranje, a ti titraji prenose se na slušne koščice.
  • čekić - Krajnja slušna koščica, prenosi titraje bubnjića do nakovanja.
  • nakovanj - Središnja slušna koščica, prenosi titraje čekića do stremena.
  • stremen - Unutarnja slušna koščica, prenosi titraje nakovanja do pužnice. To je najmanja kost ljudskoga tijela.
Pužnica

Pužnica

  • 3 polukružna kanala - Prepoznaju pokrete glave. Kada se glava pomiče u bilo kojem smjeru u polukružnim kanalima stvara se signal koji se aksonima kohlearnog živca prenosi u mozak.
  • gornji kanal pužnice - Tekućina u scali vestibuli vibrira pod utjecajem tremena. Vibracije se šire prema vrhu pužnice.
  • srednji kanal pužnice - Od scale vestibuli odijeljena je Reissnerovom membranom, a od bubnjišta bazilarnom membranom. Ispunjena je tekućinom.
  • donji kanal pužnice - Ispunjena je tekućinom. Ovim kanalom šire se vibracije koje putuju do vrha pužnice.
  • kohlearni živac - VII. moždani živac koji prenosi signale od pužnice u srednjem uhu do mozga. Također, ovaj živac prenosi informacije odgovorne za ravnotežu, a nazivamo ga još i vestibulnohohlearni (tremno-pužni) živac.
  • okrugli prozorčić - Prekriven je membranom vezivnoga tkiva. Vibracije se šire tekućinom ispunjavajući donji kanal pužnice prema okruglom prozorčiću.
  • ovalni prozorčić - Prekriven je membranom vezivnoga tkiva koju nazivamo ovalnom membranom. Baza stremena savršeno u nju pristraje; vibracija stremena prenosi se do tekućinu koja se nalazi u gornjem kanalu pužnice. Ovalni prozorčić je "ulaz" pužnice.
Cortijev slušni organ

Cortijev slušni organ

  • stanica s dlačicama - Kada je vibracija apsorbirana bazilarna i tektorijalna membrana kreću se u odnosu jedna na drugu. Pomiče se prema Cortijevom slušnom organu te se u njegovim receptorima stvara signal. Stalna izloženost buci može uzrokovati oštećenje stanica s dlačicama i dovesti do trajnog gubitka sluha.
  • tektorijalna membrana - Kada je vibracija apsorbirana bazilarna i tektorijalna membrana kreću se u odnosu jedna na drugu. Pomiče se prema Cortijevom slušnom organu te se u njegovim receptorima stvara signal.
  • bazalna membrana - Apsorbira vibracije koje se šire u tekućini pužnice te i sama počinje vibrirati. Uzrokuje pomicanje bazilarne i tektorijalne membrane.
  • živčana vlakna
Tonotopska mapa

Tonotopska mapa

Prema tonotopiji, visinu zvuka određuje mjesto u unutarnjem uhu gdje se stimulacija stvara duž bazalne membrane. Vibracije više frekvencije, koje nastaju uslijed utjecaja viših tonova, apsorbiraju se blizu baze pužnice i pokreću vibraciju bazalne membrane. Vibracije nižih frekvencija, koje nastaju pod utjecajem dubljih tonova uzrokuju vibraciju bazalne membrane bliže vrhu pužnice. Kad se vibracija apsorbira, stvara se električni signal koji se prenosi u mozak. Dakle, visinu zvuka kodira mjesto apsorpcije.

Georg von Békésy (1899.–1972.), mađarsko-američki biofizičar, dokazuje ovu teoriju pomoću različitih eksperimenata. Njegova otkrića značajno su pridonijela razumijevanju mehanizma slušanja. Za istraživanja na području "selekcijskih sposobnosti sluha i otkrića o funkciji kohleje" dobio je 1961. godine Nobelovu nagradu za medicinu.

Naracija Prikaži sve

Zvuk je mehanički val frekvencija od 20 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho. Ovaj raspon postaje manji zbog starenja i izloženosti buci.

Zvučni valovi u unutarnjem uhu stvaraju signale koji se kohlearnim živcem i slušnim putem prenose do slušne kore. Osjet zvuka stvara se u slušnoj kori.

Ušne školjke zvučne valove usmjeravaju prema vanjskom zvukovodu. Zvučni se valovi vanjskim zvukovodom prenose do bubnjića i izazivaju njegovo titranje. Titranje bubnjića se do pužnice prenosi pomoću slušnih koščica: čekića, nakovanja i stremena.

Baza stremena savršeno pristaje ovalnom prozorčiću pužnice. Bazilarna membrana nalazi se u pužnici. Proteže se do vrha pužnice, a zatim se vraća istim smjerom i nastavlja se u Reissnerovu membranu. Membrane pužnicu dijele na tri prostora: scala media (kohlearni duktus), scala vestibuli i scala tympani.

Pužnica je ispunjena tekućinom koja se pomiče titranjem stremena. Zvukovi viših frekvencija uzrokuju i vibriranje viših frekvencija u tekućini, koje su apsorbirane u početnom dijelu membrane. Vibracije nižih frekvencija izazvane dubokim zvukovima ulaze u pužnicu i apsorbiraju se u blizini njezinog vrha. Kada se vibracija apsorbira stvara se električni signal koji se prenosi u mozak. Visina zvuka kodira se na mjestu apsorpcije: to nazivamo tonotopskom mapom.

Električni signali generiraju se u Cortijevom slušnom organu. Vibracije koje se šire unutar pužnice pomiču tektorijalnu membranu i savijaju stanice s dlačicama koje se nalaze na bazalnoj membrani, pritom generirajući signale u stanicama. Cortijev slušni organ pretvara vibracije u električne signale koji se do mozga prenose kohlearnim živcem, a zatim slušnim putem do slušnog korteksa. Napokon, osjet zvuka stvara se u kori velikog mozga.

nfki_banner